Beograd, 27. aprila 2016. – Istoriografska studija Aleksandra Životića Jugoslovensko-sovjetske vojne suprotnosti (1947-1957) objavljena je u izdanju Arhipelaga i Instituta za noviju istoriju Srbije u ediciji Vreme i priča.
Životićeva uzbudljiva istoriografska knjiga o iskušenjima i napetostima jednog savezništva nastala je na osnovu novih istraživanja u donedavno zatvorenim sovjetskim, jugoslovenskim i srpskim arhivima o političkim odnosima Jugoslavije i SSSR, Tita i Staljina, Tita i Hruščova, o izazovima, protivrečnostima i suprotnostima jugoslovensko-vojne saradnje u središnjim decenijama XX veka.
Aleksandar Životić pomno prati nekoliko faza u jugoslovensko-sovjetskim vojnim odnosima: od transfera znanja sovjetskih vojnih instruktora na jugoslovenske „učenike“ i sovjetskih vojnih isporuke Jugoslaviji, preko tačaka razdora u odnosima dva saveznika, protivrečnosti jugoslovenskog razvoja i sučeljenih izazova usred jugoslovenske vojne politike na Balkanu, do turbulentnih pokušaja obnove jugoslovensko-sovjetskih odnosa.
– Sporni momenti u međusobnoj komunikaciji, razilaženja oko planova i pravaca razvoja i opremanja jugoslovenske oružane sile, neslaganja oko mesta i uloge Jugoslovenske armije u sovjetskom konceptu stvaranja vojnih snaga savezničkih zemlja u okviru vojnog i političkog bloka pod svojim vođstvom, sovjetske mogućnosti i jugoslovenska nastojanja, gotovo od prvih trenutaka uspostavljanja tešnje saradnje pretili su da prerastu u otvoreni sukob. Početak otvorenih nesuglasica između sovjetskog i jugoslovenskog državnog i partijskog vođstva bio je praćen ozbiljnim neslaganjima na vojnom planu koja su u narednim momentima postojeću razgranatu vojnu saradnju pretvorile u jedno od ključnih poprišta konflikta – kaže Aleksandar Životić sumirajući zaključke svojih istraživanja.
Pošto su jugoslovensko-sovjetski vojni odnosi obeleženi snažnim političkim faktorima, glavni junaci u ovoj knjizi, pored važnih vojnih figura tog vremena poput sovjetskih oficira maršala Žukova, Malinovskog, Rokosovskog, Vasiljevskog, Konjeva, Buđonija, Moskaljenka, ili jugoslovenskih oficira Koče Popovića, Peka Dapčevića, Arsa Jovanovića, Ivana Gošnjaka, Rada Hamovića, Ivana Rukavine, Zdenka Ulepiča ili Ljuba Vučkovića, jesu Staljin i Hruščov, Molotov i Bulganjin, Tito i Ranković, Kardelj i Đilas, Tempo Vukmanović i Veljko Mićunović.
Knjiga Aleksandra Životića Jugoslovensko-sovjetske vojne suprotnosti (1947-1957) otkriva nedovoljno poznatu dimenziju odnosa Jugoslavije i Sovjetskog Saveza u jednom od ključnih perioda Hladnog rata.
U knjizi je objavljeno i nekoliko fotografija iz posebnih albuma koji se čuvaju u okviru ostavštine Koče Popovića u Istorijskom arhivu Beograda.
Aleksandar Životić (Beograd, 1981) jedan je od najznačajnijih srpskih istoričara novije generacije. Njegova stručna interesovanja prevashodno su usmerena ka izučavanju istorije Jugoslavije i Evrope u XX veku, istraživanju istorije Hladnog rata i istraživanju moderne istorije Balkana iz perspektive međunarodne politike. Objavio je knjige: Jugoslavija i Suecka kriza 1956-1957, Jugoslavija, Albanija i velike sile 1945-1961. i Vašingtonska konferencija 1951. Životić radi kao docent na Katedri za istoriju Jugoslavije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.