Beograd, 22. januara 2023. – Od djetinjstva sam želio da napišem roman. Prije dvije godine je nastupio pogodan momenat za to. Postepeno se u mojoj glavi formirala neka priča. U crticama sam je stavio na papir i povremeno razmišljao o njoj, preispitivao je. Onda sam podijelio tu priču sa nekim bliskim ljudima. Kada sam se ubijedio da je priča cjelovita i uvjerljiva, napravio sam precizan plan pripovijedanja i pristupio sam pisanju. Radio sam na romanu laganim tempom približno deset mjeseci, a u tom periodu sam više nego obično čitao dobru književnost. U osnovi mog romana su dvije ukrštene priče. Jedna je o nepoznatim slikarima koji su u 13. vijeku iz Carigrada dolazili u naše krajeve i iza sebe ostavili freske velike vrijednosti od kojih su neke do danas sačuvane. Druga priča je o savremenom čovjeku koga određena iskušenja natjeraju da se vrati toj umjetnosti i u njoj potraži poruke za sebe – kaže pisac Vladimir Jaćimović u ekskluzivnom intervjuu za Vijesti s novinarkom Jelenom Kontić povodom romana Povratak na Zejrek.
– Ishodište mog romana je priča o slikarima koji su iz Carigrada došli u naše krajeve i iza sebe ostavili velika umjetnička djela. Dalje, trebao mi je savremeni čovjek koji za sebe otkriva tu umjetnost i u njoj pronalazi nešto što je njemu važno. Mislim da je rješenje da taj čovjek bude iz Istanbula veoma dobro. Uz to, poznato je da se tokom 20. vijeka u Istanbul doselilo mnogo ljudi iz naših krajeva. Konačno, Istanbul je veoma inspirativno mjesto da se upravo tu postavi scena za bogat zaplet. Drugo inspirativno mjesto je Moskva, posebno imajući u vidu kompleksnost rusko-turskih odnosa. Sve to se prirodno upliće u život glavnog junaka, on odrasta u Istanbulu, živi u Ankari, ali je važan period svog života proveo u Moskvi. Konačno, u potrazi za porodičnom pričom, on dolazi na Balkan – kaže Jaćimović.
Matematičar po osnovnoj profesiji, Jaćimović je romanom Povratak na Zejrek skrenuo nepodeljenu pažnju književne kritike i čitalaca. Objašnjavajući odnos matematike i književnosti, Jaćimović naglašava:
– Istraživači koji se bave matematikom i teorijskom fizikom takođe stvaraju narative. Ako pišete matematički tekst, vi takođe postavljate scenu, pletete intrigu i onda je nekako rasplićete. U nekom smislu, i to je kao da pričate priču. I šire, komponovanje muzike, slikanje, sve je to slično. Stvaralački čin. Imate čist papir i imate nešto u glavi. Treba da sve isplanirate i prenesete to iz glave na papir. Ili imate bijelo platno i treba da neku sliku iz svoje glave prenesete na njega. Ili imate tišinu i treba da je popunite muzikom. U svemu tome ključnu ulogu ima mašta, ona je jednako važna u matematici, književnosti, muzici…
Roman Povratak na Zejrek objavljen je prošle jseni u izdanju Arhipelaga. Roman je uvršćen u uži izbor za NIN-ovu nagradu za roman godine.