Beograd, 11. avgusta 2023. – Slavomir Gvozdenović ovogodišnji je dobitnik Drainčeve nagrade za knjigu pesama Disanje na pseće škrge koja je prošle godine objavljena u izdanju Arhipelaga.
– Poezija Slavomira Gvozdenovića nastaje kao simbioza ličnih doživljaja i kolektivnog iskustva, kao mesto u kome se na kreativan način susreću intimistički detalji, stvarni i proživljeni život, kao i kulturno-istorijske činjenice iz prošlosti i sadašnjosti. Upravo zato, za Gvozdenovića pevanje predstavlja geografiju „gladnih reči“, sjedinjavanje „autobiografije sa poezijom“, potragu za ličnim i univerzalnim doživljajima sveta, ali i prepoznavanje obeležja sopstvene duše u nataloženom vekovnom iskustvu. U svemu tome, život i smrt izrastaju u dva dominantna motiva tog pesničkog govora, a pojavljuju se kao jedan i jedinstveni umetnički svet, koji je ponekad sagledan iz kritičke perspektive, a ponekad iz perspektive duboke emocije i intimističke glorifikacije.
Zato se kao lirski junaci ravnopravno pojavljuju ljudi i prostori. Najpre zavičajni i univerzalni geografski toponimi, poput Belobreške, Golupca, Lepenskog Vira i Temišvara, ali i Jerusalima, Pariza, Londona, Beča i drugih gradova. Odmah za njima iz naslaga prošlosti izranjaju filozofi i pesnici, od Aristotela i Ovidija, preko Getea i Puškina, do Andrića i Crnjanskog, Pope, Кiša i Pavića. Кao večiti čuvar „iskustva iz prošlosti“ pojavljuje se lik upokojene pesnikove majke, a susreti sa njenom uspomenom, iznova obnavljaju presahle izvore životne snage i radosti. Iznad svih njih, kao glavni lirski junak Gvozdenovićeve poezije, kao temelj njegove stvaralačke poetike, ali i suština svekolikog opstanka pesnikovog naroda u domovini i u rasejanju, pojavljuje se srpski jezik, u liku raskošno odevenog „večnog mladića“, čija je bogata leksika, ali i „rodna melodija“, izvor i utoka svekolikog pesnikovog umetničkog nadahnuća i spoznaje sveta. Upravo je u tom ukrštanju kritičke i intimističke perspektive, u tom neprestanom „disanju na pseće škrge“, kao i obilju leksike, u tim zvucima „rodne melodije jezika“, sadržana bliskost Gvozdenovićevog pevanja i mišljenja sa Drainčevom lirskom duhovnošću i celokupnim književnim nadahnućem. To su bili samo neki detalji, između brojnih drugih važnih umetničkih činilaca, koji su podstakli članove žirija da ovogodišnju nagradu „Drainac“ dodeli srpskom pesniku iz Temišvara, Slavomiru Gvozdenoviću – kaže se u saopštenju Žirija koji je radio u sastavu: dr Goran Maksimović (predsednik), Miroslav Aleksić i Dragan Ognjanović.
Žiri je odluku doneo jednoglasno.
U najužem izboru, pored knjige Slavomira Gvozdenovića Disanje na pseće škrge, bile su knjige pesama Duška Novakovića Tacit je retko kada bio opušten (Pozdrav gorućoj mački i druge izjave o nesanici) (Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“, Pljevlja) i Blagoja Bakovića Nije to moja voda (SКZ, Beograd).
Nagrada „Rade Drainac“ biće uručena Slavomiru Gvozdenoviću u okviru obeležavanja drugog dela 54. Drainčevih književnih susreta koji će početi 28. avgusta. Nagradu dodeljuje Narodna biblioteka „Rade Drainac“ iz Prokuplja.